de

del

Fernando del Moral
Oochel Ángel Aguirre
K'iintsil

Kaanpech
Viernes 29 ti' diciembre, 2017

U tsikbalil ba’ax ucha’an tu uk’umil Candelaria, ichil u chúumukil siglo XX tak te’e k’iino’oba’, ma’ jach náach yanik je’el bix yanik u yiik’al úuchben tuukulo’ob, je’el bix le ba’alo’ob ku tsikbalta’al tumen kaaj yéetel láayli’ u k’a’ajsale’, kex tumen ku chan jelpajal le kéen tsikbalta’ak tumen yaanal máak.

Tumen tu noojolil Kaanpech ba’ax k’a’anan ti’ tsikbal ku beeta’ale’, leti’ bix uchik u k’éexel u kuxtal máaxo’ob yano’ob te’elo’, je’el bix máaxo’ob kóojo’ob te’e noj lu’umo’ ti’al u k’uchulo’ob tak tu’ux ma’ tu tukultajo’obi’, ba’ale’ le ka’aj tu yilajo’ob ya’ax yéetel ch’ooj ba’ax bak’pachtiko’ob’, je’el bix k’áax yéetel ka’an, yéetel u sáask’ale’enil ja’e’, tu beetaj u náaytiko’ob utsil k’iino’ob yéetel alab óolalil.

Alab óole’, je’el bix u ja’il uk’ume’, mina’an k’iin u xu’upul ka’alikil yaan kuxtal, je’el bix xiib yéetel ko’olel jujump’íitil u bin u ketik u noj siibal u yóolil Kaanpech, u je’ek’atmaj u k’ab ti’al u k’amik máax ku kóojol wa máax ku p’áatal ts’o’okole’ ku ka’a suut.

U yoochelil candelario’obe’ j ts’a’ab k’ajóoltbil jujump’íitile’, ya’abkunsa’ab yéetel cha’ano’ob, uchak u beeta’al yáax táabsajil, ku tukulta’ale’ leti’e’ asab k’a’anan ts’o’ok u beeta’al. U k’aaba’e’ [i]El desierto quedó atrás[/i], te’elo’ ku ye’esa’al xíimbalil yéetel bix k’uchik batsilo’ob ti’ u xamanil le noj lu’uma’ tak Candelaria tu ja’abil 1964. . Oochelo’obe’ jach k’a’anantak tumen ku tukulta’ale’ leti’e’ ba’ax bíin u ye’es yéetel oochelo’ob u k’ajla’ayil ko’olel yéetel xiib k’uch ti’al u p’áatalo’ob kajtal te’e lu’um jets’a’an u yantal ti’ob.

El desierto quedó atrás jump’éel kóom cha’an tu’ux táakbesa’an u ts’íibil Emilio Carballido, tikbalta’an tumen Manuel Bernal yéetel jo’olbesa’an tumen Sergio Véjar, tu ja’abil 1964, ba’ale’ min’an mixba’al e’esik u ts’a’abal k’ajóoltbil mix táakbesa’an ichil u tsolts’íibil kóom cha’ano’ob beeta’an ti’ le ja’abo’, tumen le je’elo’ jump’éel ba’ax suuka’an u beeta’al ka’ach yéetel cha’ano’ob ma’ chowaktako’obi’ yéetel ku k’a’aytalo’ob. Ba’ale’, yo’olal Francisco López Serrano, juntúul máax péektsilt u palitsilta’al Candelaria, béeychaj u yojéelta’al ba’alo’ob yo’olal le je’ela’, uchik u páayt’antiko’ob ti’al k cha’antik tu ja’abil 1995.

Bix u tsikbalta’al le kóom cha’anila’ ku beetik u séeb na’atal, beey u núup’ul yéetel le bix beeta’ano’, le beetik walkila’ jump’éel u ye’esajil k’ajla’ayil te’e k’iinako’obe’. Ba’ale’, oochelo’obe’ ku páajtal u jeel na’atal yo’olal uláak’ jump’éel u tsikbalil, je’el bix uchik yéetel jump’éel kóom tsikbal yanchaj tu chúumukil sigloe’, uchik u k’uchul colonos ti’ u xamanil noj lu’um. Ku k’aaba’tik El éxito de Candelaria (ti’ ch’a’aba’an ti’ jump’éel k’a’aytajil ju’un jóok’sa’ab tu ja’abilo’ob colonización), ma’ úuch ku ts’a’abal k’ajóoltbil ichil jump’éel meyajil táan u beeta’al tumen Cineteca de Coahuila, A.C., tu’ux ku yu’uba’al u tsikbalil, lajun u jaatsil:

[i]En el norte de México hace 50 años la gente del campo sufrió una gran sequía / La falta de agua, comida y trabajo, había puesto en riesgo sus vidas / Pero los hombres del campo se movilizaron con un gran proyecto del gobierno federal / Para enfrentar el problema y resolverlo entre todos / Un gran grupo de mexicanos fueron del desierto a la selva viajando tres mil kilómetros / Para impulsar el desarrollo rural / Incorporando sus familias al desarrollo productivo del país / Un proyecto social cuyos resultados pusieron una semilla para el progreso nacional desde el sureste de México / Esta es la historia de los mexicanos que se impusieron a la crisis con su trabajo esforzado / Y que no dejaron morir la esperanza para sembrar el futuro, junto al río Candelaria, en Campeche.[/i]

Tukulta’ane’, yéetel u cha’anil [i]El éxito de Candelaria [/i]yaan u je’ets’el u ye’esajil ti’ bix uchik u máan k’iino’ob. Leti’e’ oochelo’ob bíin u chikbes bix uchik u máan k’iino’ob yéetel bix uchik u k’éexel u kuxtal máaxo’ob líik’o’ob Candelaria. U yoochelil k’iino’ob bíin taalak.

Meyaje’ múul beeta’an tumen jump’éel kaaj ku tukultik jok’a’an tu tuláakal ba’ax ucha’an, tumen kex ts’o’ok u máan k’iine’, ma’ táan u máan tu tuukulo’ob mix tu puksi’ikal máaxo’ob kuxlajo’ob te’e k’inako’obe’; walkila’ máaxo’ob il tuláakal ba’ax k’expaj, yéetel noj meyaje’, béeychaj u je’iko’ob u joolnajil ba’ax ku taal u k’iin, tumen ba’ax k’a’anane’ leti’ ka jóok’okok táanil, ba’ale’ yaan xan máaxo’obe’ ma’ páatchaj u jóok’olo’ob táanil le beetik bino’ob ba’ale’ ma’ suunajo’obi’.