de

del

Milner Rolando Pacab Alcocer
Oochel Andrés Silva Piotrowsky
K'iintsil

Jo', Yucatán
Viernes 3 ti' noviembre, 2017

Ichil u tuukul maaya kaaje’, ku ya’ala’al Junab K’uje’, ku ts’áajik ti’ pixano’ob u k’iinilo’ob uti’al u xíimbalt u láak’o’ob kuxa’antak, tu’ux ku k’a’amalo’ob yéetel ki’iki’ janalo’ob jach uts tu chi’ob ka’ach kuxa’ano’ob. Kajnáalo’obe’ u yojelo’ob le je’ela’ ku meenta’al uti’al “u ts’a’abal u janal pixano’ob” wa “u bankúunsa’al u janal pixano’ob”
Ka’aj k’uch sak wíiniko’obe’ tu taasajo’ob xan cristianismo, ka’aj tu yilajo’ob bix u t’i’ilil ichil u tuukul maaya’ob yóok’lal u k’ujo’obo’; le ba’ax úucha’ tak bejla’e’ ku táakbesa’al ichil le ba’alo’ob suuk u bankúunsa’al tu k’iinilo’ob janal pixano’. Ichil le úuchbentak ba’alo’obo’ ti’ yaan le pom suuk u tóoka’al uti’al u k’a’amal le pixano’obo’; le ixi’imo’ ku chíikbesa’al xan ichil janalo’ob je’el bix pak’achbil waaj yéeetel le áak’ sa’o’; ichil le ba’alo’ob tu taasaj sak wíiniko’obo’ ti’ yaan payalchi’ ku beeta’al bejla’o’, u yoochel santo’ob yéetel u yoochel le máax kimeno’.

Uláak’ ba’ax suuk u ts’a’abale’ leti’ le kili’ich ya’ax k’atabche’o’; le je’ela’ je’el u páajtal u tukulta’ale’ u chíikulil tu’ux kíim Jesús; ba’ale’, ojéela’an xane’ ka’ach úuche’ suuk u ts’a’abal jump’éel u xa’ay che’ jach óoli’ beey xano’, ba’ale’ le je’ela’ ku chíikbesik le yáaxche’o’, junkúul kili’ich che’ uti’al maaya kaaj. Le je’ela’ jach ku ye’esik bix u k’axikubáaj ka’ap’éel tuukul, bix u pakta’al yóok’olkaab; le óolal jach k’a’ana’an u na’ata’al bix u meyaj tu yóok’ol u mayakche’il janal pixano’.

Ajk’iino’obe’ tu keto’ob u k’iinilo’ob janal pixan yéetel u k’iinilo’ob tu’ux suuk u k’iimbesiko’ob u kimeno’obo’; ich káastlane’ ku ya’ala’al finados ti’ le máaxo’ob kimeno’obo’, le beetik tak bejla’e’ ti’ ya’ab u mejen kaajtalilo’ob Yucatane’ bey k’ajóola’ano’, je’el bix tu kaajil Yaxcabá tu’ux suuk u ya’ala’al “ts’o’ok u náats’al le finadoso’.”

Ka’ach úuche’ u ts’a’abal u janal pixane’ jach chéen ich naj ku meenta’al, ba’ale’ bejla’e’ tak k’íiwik ku meenta’al, ts’o’ok xan u suuktal ti’ najilo’ob xook yéetel ti’ jejeláas mola’ayo’ob. Le je’ela’ jach ma’alob ka meenta’ak beyo’ tumen ku yáantaj uti’al u k’ajóolta’al yéetel u yaabilta’al tumen mejen paalal táan u líik’ilo’ob yéetel xan tumen máaxo’ob kaja’ano’ob ti’ uláak’ u lu’umilo’ob México wa táantanxel u lu’umilo’ob yóok’olkaab ku taal u xíimbalto’on.

Ba’ale’ ti’ ya’abach u ye’esajil janal pixan ku meenta’al bejla’e’, ku ts’a’abal nu’ukulo’ob wa janal ma’ suuk úuch ka’achi’, je’el bix ch’ujuko’ob yaan u yich kimen wa [i]“calaveras”[/i], u ch’ujuk waajil kimen wa “pan de muerto”, k’osa’antak ju’un jejeláas u boonil, yéetel yaan k’iine’, tak u yoochel ja’asaj óol yéetel soots’ ku ts’a’abali’.

Ba’alo’ob beya’ jach suuk u yila’al ken beeta’ak u ketlamil janal pixan, tu yóok’lal máaxo’ob ku táakpajalo’obe’ míin ma’ u jach yojelo’ob bix u meenta’al úuch ka’achi’, chéen ku kaxtiko’ob u jats’utskíintiko’ob u mayakche’ilo’obo’; beey túun u bin u k’askúunta’al u tuukulil le janal pixano’.

Yaan xan uláak’ ba’ax ku yúuchul bejla’e’ jach unaj u péeksik u yóol máak; tumen ti’ le ja’abo’oba’ tu súutukil táan u meenta’al u ye’esajil janal pixano’obe’, ya’ab máax táan u suuktal u boniko’ob u yich bey kimeno’obe’, beya’ ku ya’aliko’obe’ [i]“catrina’ob”[/i] wa [i]“catrino’ob”.[/i]

Yóok’lal [i]catrin[/i] wa [i]catrinae’,[/i] jach k’a’ana’an u ts’a’abal ojéeltbil chéen u patk’aaba’ oochelo’ob suuk ka’ach u bo’onol tumen José Guadalupe Posada, yéetel u tuukulil u meentik u che’ej máak tu yóok’lal ba’alo’ob ku yúuchul tu lu’umil México ti’ le k’iino’obo’; Diego Rivera pat u k’aaba’ob beyo’.

Le máaxo’ob ku boniko’ob u yich beyo’, ts’o’ok u chan máan jayp’éel ja’ab yáax chíikpajako’ob ichil u ye’esajil janal pixan, le je’ela’ ichil jump’éel balts’am ts’a’ab u k’aaba’ “el paseo de las ánimas”, tu’ux le máaxo’ob táakpanajo’obo’ xíimbalnajo’ob u bonmajo’ob u yicho’ob yéetel u búukintmajo’ob u wiipilo’ob wa u sak nook’o’ob. Beey túun káajik u bonik u yich le máaxo’ob ku táakpajalo’ob ti’ janal pixano’; ku ts’o’okole’ jach máan jats’uts xan ila’abik tumen táankelem xi’ipalal yéetel xlo’obayantak ch’úupal, le óolal ja’ab man ja’abe’ táan u bin u ya’abtal máaxo’ob beetik beyo’; le je’ela’ ku yúuchul tak ichil najilo’ob xook tu’ux táan u suuktal u yila’al oochelo’ob tu’ux yaan xoknáalo’ob, yeetel yaan k’iin tak u ts’aj xooko’obe’, wa’alakbalo’ob tu tséel u mayakche’il le janal pixano’ u bonmajo’ob u yich bey catrino’obe’.

U meenta’al ba’alo’ob beya’ yéetel xan u bankúunsa’al tu yóok’ol u mayakche’il janal pixan ba’alo’ob ma’ suuk ti’ to’on waye’ je’el u páajtal u ya’ala’al jump’éel ba’al ku taal tu paach múul kajtalil yéetel uláak’ miatsilo’obe’; ba’ale’, wa ku meenta’al jump’éel ba’al ma’ jach ojéela’an tu’ux u taal u tuukuli’, unaj péeksik u yóol máak, u jach k’aasile’ wa tu’ux táan u táakpajal tak mejen xoknáalo’ob, tumen beyo’ táan u k’e’exel le ba’alo’ob p’ata’anto’on tumen knoolo’ob, jump’éel úuchben noj ba’al tu’ux kchíikbesik maaya’on, yukateko’on yéetel u kajnáalilo’on xan u lu’umil México.