de

del

Miguel Améndola

Úuchik u jach táaj je’ets’el u muuk’il juntúul u ajkanan kaajil Policía Quintana Roo ti’al u ma’achal juntúul ko’olel tu chan múuch’kajtalil Tumbenkah, tu méek’tankaajil Tulume’, máan u k’abo’ob yéetele tak ka’aj kíimij. Le beetike’ u éetajilo’ob yéetel u láak’o’obe’ tu páayt’antajo’ob máak ti’ reedes sosiiales ti’al u líik’sik u t’aano’ob tu ye’esamenil le domingo máanika’. 

Beyxan, Comisión de los Derechos Humanos del Estado de Quintana Roo, yóok’lal meyaj ku beetik yéetel Tercera Visitaduría General, tu jóok’saj jump’éel k’eeyaj, úuchik “u k’i’itpajal ti’ jejeláas kúuchilo’ob k’a’aytik péektsilo’ob te’e kaaje’” ts’íibo’ob, oochelo’ob yéeel cha’ano’ob “tu’ux ku yila’al bix úuchik u kíimil le ko’olelo’, tu k’ab u ajkanan kaajilo’ob Tulum, úuchik u lúubsiko’ob yóok’ol bej”.  

 

También te puede interesar: Convocan a marcha por presunto homicidio de mujer en Tulum por policías

 

K’eeyaje’ jéets’ ti’ ju’un ts’a’ab u xookolil VA/TUL/014/03/2021, úuchik u loobilta’al páajtalil yaan ti’ wíinik ti’al u kuxtal yéetel u jeelo’ob bíin je’ets’ek loobilta’abe’, ti’al u páajtal u káajal u beeta’al xaak’alilo’ob yóok’lal ba’ax beeta’ab wa ba’ax ma’ beeta’ab tumen u meyajnáalilo’ob Dirección General de Seguridad Pública y Tránsito de Tulum, tumen yóok’lal bix úuchik u yúuchul ba’ale’, ma’ xan wa loobilta’ab u páajtalilo’ob wíiniki’. 

Ba’ax úuchij

Beey túuno’, Fiscalía General del Estado (FGE) ti’ u noj lu’umil Quintana Roo tu ts’áaj k’ajóoltbile’, ts’o’ok u káajal u meyajtik u tsoolju’unil xaak’al “yaan ba’al u yil yéetel péech’óol kíinsaj beeta’ab yóok’ol juntúul wíinik ma’ k’a’ayta’an máaxi’, úuch tu taal u chíinil k’iin le sábado máanika’, tu méek’tankaajil Tulum". 

Mola’aye’ tu ya’alaje’ u xak’alkaxanilo’ob Ministerio Públicoe’ ts’o’ok u much’iko’ob u t’aan kantúul u ajmeyajnáalo’ob kanan kaajj -óoxtúul xiib yéetel juntúul ko’olel- ti’ u méek’tankaajil Tulum. Xak’alkaxansi’ipilo’obe’ táan u máan u laj monla’anto’ob chíikulalo’ob yéetel je’el ba’axak ka u ye’es wa ba’ax yóok’lal ba’ax úuchij, ti’al u táakbesa’al ichil u tsoolju’unil xaak’al, tumen beyo’ yaan u páajtal u je’ets’el ba’ax si’ipil kun jets’bil tu yóok’lal.

Tu taal u chíinil k’iin le sábado máanika’, ajkanan kaajo’obe’ tu ts’aatáantajo’ob jump’éel tak pool beeta’ab yóok’lal juntúul wíinik táan u beetik xwo’okinil yóok’ol u bejil Faisán yéetel u nojbejil La Selva; ka’aj k’uch le ajkanan kaajo’obe’, tu lúubsajo’ob yéetel juntúul ti’ leti’obe’ tu ts’áaj u muuk’ yóok’ol le ko’olelo’; máax kíime’, juntúul xtáanxel lu’umil síij tu lu’umil El Salvador, 37 u ja’abil, k’ajóolta’ab beey Victoria N. 

 

También te puede interesar: Cesan e investigan a policías de Tulum por muerte de mujer

 

Juntúul xkanan kaaj k’ajóolta’an beey Verónica N., leti’ máax pets’ yéetel u píix le ko’olel tu machajo’obo’, máax kex táan u yawtik ka’ach ma’ táan u béeytal u ch’a’ak u yiik’e’, ma’ jcha’abi’. Tu jo’oloj jayp’éel minuto’obe’ le ko’olelo’ sa’atij, ka’aj na’aksa’ab tu páatruyail 9276 Protección Civil, tu’ux je’ets’ kíimij. 

Ba’ale’, yaan xan uláak’ tsikbalil a’alike’, ma’ili’ bin k’uchuk ajkanan kaajo’obe’, le ko’olelo’ táan bin u p’uchikubáaj te’e koocheso’obo’, tak ka’aj lúubij.  

Yóok’lal túun ba’ax úuche’, káaj u páayt’anta’al kaaj ti’ reedes sosiialese’ ti’al u beeta’al xíimbal-líik’saj t’aan káaj las 5 tu taal u chíinil k’iin, le domingo máanika’, tu táankabil u páalasioil u méek’tankaajil Tulum. Tu kúuchil Facebooke’, Karen Yam hizo tu páayt’antaj kaaj “ti’al u líik’sik u t’aan yéetel u k’áatik ka je’ets’ek si’ipil yóok’ol máax luk’s u kuxtal le ko’olelo’”. 

U jo’olpóopil Tulume’, Víctor Mas Tah, tu ts’íibtaj le je’ela’: “kin yaj óoltik yéetel kin láak’intik u baatsil le ko’olel kíim jo’oljeak wey ti’ kkaaja’, tu’ux táakpaj jaytúul u ajkanan kaajilo’ob le kaaja’. Kin ts’áak je’el ba’axak u yáantajil mola’ay ka k’a’abéetchajake’, yéetel kin ts’áak tuláakal in wóol ti’al u je’ets’el si’ipil yóok’lal ba’ax úuchij, ti’al ma’ u p’áatal chéen beyo’”.  

Tu ya’alaje’, “le ba’alo’ob úucho’ ma’ táan u chíikbesik ku beeta’al tumen u mola’ayil, le beetik yaan kbeetik tuláakal ba’ax k’a’abéet ti’al u je’ets’el máax beetej. Máaxo’ob táakpaje’ ts’o’ok u ma’achalo’ob. Yaan kk’uchul tu xuulil ba’ax úuchij”.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan