de

del

Foto: Rodrigo Díaz Guzmán

Óoli’ u táanchúumukil ko’olel yaan ti’ 57 u p’éel u noj lu’umilo’ob yóok’ol kaabe’ ku p’i’isil ti’ob tak tu’ux ku páajtal u ti’alintik u wíinkilalo’ob, tumen ku yantal máax jets’ik bix kéen yanak u sexual kuxtal, ba’ax nu’ukul kéen u k’a’abéetkuns ti’al ma’ u yo’omchajal wa bix kéen u kaláant u toj óolal, beey úuchik u ya’alik ONU ti’ jump’éel tsoolmeyajil tu ts’áaj k’ajóoltbil le miércoles máanika’.

U yuumilo’ob tsoolmeyaj Estado Anual de la Población Mundial 2021 ti’ u nu’ukbesajil Fondo de Población de las Naciones Unidas (UNFPA, yóok’lal bix u k’aaba’ ich íinglese’), yáax juntúun úuchik u xak’altiko’ob bix yanik u jáalk’ab kuxtalil ko’olel yéetel u wíinkilal. 

 

También te puede interesar: Una de cada dos mujeres enfrenta restricciones sobre su cuerpo: ONU

 

Beey túuno’, xak’alxook beeta’abe’ ku k’aaba’tik Mi cuerpo me pertenece, ts’o’okole’ jts’a’ab uláak’ u yáamk’aaba’il: Reclamar el derecho a la autonomía y la autodeterminación. Te’elo’ ku páajtal u xo’okol loobilaj beeta’ab ti’ ko’olel kuxa’an ti’ 57 u p’éel noj lu’umo’obe’, tu’ux ku chíikpajal ba’alo’ob je’el bix u yóolinta’alo’ob tak u éestirilisaarta’alo’ob, u k’áata’al wa láayli’ sujuyo’obe’ yéetel u loobilta’al u peel wa u wíinkilalo’obi’. 

“U luk’sa’al ti’ ko’olel u páajtalil u jáalk’ab kuxtatik u wíinkilale’ ku táakbesik k’a’anan ba’alo’ob náachchaja’an ti’ tuukulo’ob jets’a’an yóok’ol ko’olel beyxan yóok’ol xch’úupalalal: u jach táaj lúubul u yóolo’ob yóok’lal ba’ax ku taal u beeta’al ti’al suut taak’in, u p’íitkunsa’al ba’ax u yojel u beeto’ob, yéetel le beyaka’aj ku tojoltik u ts’aatáanta’alo’ob ti’ u mola’ayil a’almajt’aan yéetel toj óolal”,  beey úuchik u ya’ala’al UNEFPA ti’ jump’éel k’a’atajil tsikbal jts’a’ab k’ajóoltbil. 

Te’e xak’alxooko’, chíikpaje’ chéen ti’ 56% noj lu’umo’ob kaambanaja’ano’obe’ yaan a’almajt’aan wa p’iis óol ti’al u péektsila’al ka utsil yanak sexual kuxtal je’el bix unaje’.  

“Unaj u beetik k k’ux óol k-ojéeltike’, maanal ti’ u  chúumukil ko’olel yane’, ma’ táan u páajtal u jets’ik wa u k’áat ka yanak wa ma’ sexual óol, u k’a’abéetkunsiko’ob wa ba’ax ti’al ma’ u yo’omchajalo’ob, beyxan wa u k’áat u kaxto’ob ka ts’aataanta’alko’ob ti’ u mola’ayilo’ob toj óolal”, beey úuchik u ya’alaik máax jo’olbesik UNFPA, Natalia Kanem. 

"Beey túuno’, u tajan ya’abil ko’olel yéetel xch’úupalal yaane’ ma’ táan u páajtal u jets’iko’ob ba’ax u k’áat u beeto’ob yéetel u wíinkilalo’ob. U kuxtalo’obe’ yaanal máax ti’alintik”, tu ya’alaj Kanem.

Te’e tsoolts’íibo’ chíikpaja’an 20 u p’éel noj lu’umo’ob tu’ux yaan a’almajt’aano’ob jet’sike’, wa ku yantal juntúul xiib beetik u yóol juntúul ko’olele’, je’el u páajtal u ts’o’okol u beel yéetel máax tu loobiltajo’.

Beyxan ku tso’olole’ ti’ 43 u p’éel noj lu’umo’obe’ mina’an a’almajt’aano’ob jets’ik wa ts’áak u si’ipil ti’ máax beetik u yóol juntúul ko’olel wa ts’oka’an u beel yéetel máax loobiltik, ka’alikile’, maanal ti’ 30 u p’éel noj lu’umo’obe’ ku jets’iko’ob ba’ax ma’ táan u páajtal u beetik ko’olel wa jok’a’an tu yotoch.  

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan