de

del

U jejeláasil u k’oja’anil COVID-19, Ómicrone’, ts’o’ok u beetik u séeb piimtal tuka’atéen u pa’ak’al le k’oja’anila’. Ts’o’okole’ walkila’, ts’o’ok u káajal u chíikpajal ichil le mola’ayobo’, tumen ma’ táan u chúukpajal u yuumilo’ob meyaji’. Tak tu k’iinil 5 ti’ febrero máanika’, yanchaj 591 u túul máax ti’ tsa’ay le k’oja’anila’, kex beyo’, ku yila’ale’ táan u yéemel u xookil, wa ku ke’etel yéetel le p’isk’iinil máaniko’ tumen ti’al le je’elo’, maanal ti’ mil yanchajij.  

U p’áatal ma’ táan u béeytal u bin máak tu meyaje’ ku chíikpajal óoli’ tuláakal tu’ux, je’el bix úuchik u tsikbalta’al tumen jump’éel baanko tu kaajil Jo’, tsikbalnaj yéetel La Jornada Maya, tu’ux a’alabe’ ichil uktúul u aj meyajo’obe’, ti’ kantúul tsa’ay le k’oja’anilo’. Lela’, óoli’ u 60 por siientoil ti’ le máaxo’ob ku meyajo’ob te’elo’.  

Ti’al túun ma’ u k’a’alal u joolnajil le kúcuhilo’, ka’alikil k’oja’an u aj meyajo’obe’, yanchaj u k’áatiko’ob ka túuxta’ak ti’ob jump’éel baakera ti’al u páajtal u meyaj je’el bix  k’a’abéete’, tumen ma’ táan u chukik le yaano’ob ti’al u meyajo’ob je’el bix unaje’.  

 

También te puede interesar: Contagios de ómicron provocan ausentismo laboral en Yucatán

 

Beyxan yaan jejeláas najilo’ob xook tu’ux ojéelta’ab pa’ak’ le k’oja’anilo’, je’el bix jump’éel yaan Kanasín, tu’ux tsa’ay Covid-19 kex ti’ u 70 por siientoil u aj meyajo’obo’; tak walkila’, táan u ts’a’abal xook ti’ Internet.  

Tak le 19 ti’ enero máaniko’, Observatorio Estratégico Yucatán (OEY) tu ya’alaje’, úuchak u beeta’al xaak’ale’, ila’abe’ u 47 por siientoil mola’ayo’obe’ tu ts’áajo’ob k’ajóoltbil tu máanso’ob talamil ti’al u chúukbesiko’ob meyaj suuk u beeta’ali’, tumen k’oja’anchaj u yuumilo’obi’. Te’e k’inako’obe’, ti’ kantúul aj meyajo’obe’, juntúul jatsa’ab tumen tsa’ay ti’ Covid-19, lela’ ku chíikbesik u 25 por siientoil ti’ tuláakal le aj meyajo’obo’.

Tu yáax 15 k’iinilo’ob eneroe’, u 76 por siientoil aj meyajo’obe’ tsa’ay ti’ob Covid-19, yéetel chéen u 24 por siientoil ma’ k’oja’anchaji; u 88 por siientoil mola’ayobe’, tu ts’áajo’ob k’ajóoltbile’ maanal u 75 por siientoil máaxo’ob ku meyajo’ob te’elo’, ts’a’aban u báakunaobi’.  

Observatorioe’ ku tukultike’, kex u 31 por siientoil máaxo’ob ts’o’ok u tsa’ayal ti’ le k’oja’anilo’, ku ch’éenel u meyajo’ob kex lajunp’éel k’iino’ob. U trees por siientoile’ kex 20 k’iino’ob, beey chíikpaj ti’ k’áat chi’ beeta’ab tumen le múuch’kabilo’.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan