de

del

Yéetel áamparoe’, jueese’ tu jets’aj ka xu’ulsa’ak loobilaj ku beeta’al yóok’ol u kajnáalilo’ob Sitilpech

Policías de Yucatán reprimen a pobladores de Sitilpech, denuncia Kanan Derechos Humanos
Foto: Rodrigo Díaz Guzmán

Le sábado 18 ti’ febreroa’, u múuch’kabil Kanan Derechos Humanos, tu ts’áaj k’ajóoltbile’ u múuch’il La Esperanza de Sitilpech, péech’óolta’ab yéetel loobilta’ab tumen ajkanan kaajo’ob, ka’alikil táan u k’atiko’ob bej ti’ jump’éel graanja ti’ le kaajo’; walkila’, ts’o’ok u éejenta’al jump’éel áamparo’ ti’al u yutsilo’ob. 

U múuch’kabil Kanan Derechos Humanos tu k’a’aytaj péech’óol beeta’abe’, lúub tak yóok’ol máax ma’ u chuk mix 18 u ja’abil, tumen kajnáalo’obe’ loxa’abo’ob yéetel yaan jayp’éel u nu’ukulo’ob okla’abij.

 

En español: Policías de Yucatán reprimen a pobladores de Sitilpech, denuncia Kanan Derechos Humanos


Le je’ela’, tu ya’alajo’ob, úuch kex las 3 tu taal u sáastal, úuchik u k’uchul kex 60 yéetel 70 mil áantimotinees tak tu’ux yaan ka’ach u máakilo’ob La Esperanza de Sitilpech, máaxo’ob ts’o’ok lajunp’éel k’iino’ob u k’almo’ob ka’ach jump’éel u graanjail k’éek’eno’ob, úuchik u je’ets’el u xóot’ol u meyaj ti’ jump’éel áamparo.

Ti’ k’a’aytajil ts’íibe’, Kanane’ tu ya’alaje’ ts’o’okili’ u ts’a’abal ti’ob jump’éel áamparo idirekto, jets’a’an tu éexpedienteil 286/2023. Le je’elo’ jts’a’ab tumen u kajnáalilo’ob Sitilpech, úuchik u péech’óolta’alob le sábado máanika’.

Ti’ áamparoe’ “ku takpolta’al úuchik u péech’óolta’al u páajtalil yaan ti’ob ti’al u jáalk’ab a’alik ba’ax ku tukultiko’ob, ts’o’okole’ sajbe’entsil bin u sa’atbesa’al máak, wa u k’a’alal máak chéen beyo’, tumen beey suuka’an u beeta’al ba’al kéen túuxta’ak jpoliso’ob beyo’”.

Tu jo’oloj beeta’ab tak poole’, juues féederale’ ts’o’ok u jets’ik u luk’sa’al jkanan kaajo’ob bino’ob tak tu’ux yaan kajnáalo’ob, je’el bix xan ka yanak u xu’ulul loobilaj beeta’an tumen u mola’ayil Secretaría de Seguridad Pública (SSP) ti’ u lu’umil Yucatán.

Kex tumen walkila’ mina’an ajkanan kaajo’ob jach te’el tu’ux k’ala’an le graanjao’, ts’o’ok u yila’ale’ yaan túuxta’an ti’ kaaj naats’ yaniko’ob, je’el bix Tukás yéetel Izamal, tumen yaan u jkanan kaajilo’ob u péetlu’umil Yucatán, ba’ale’ táan u múul meyajo’ob yéetel u Municipalil Izamal.

Ti’al túun ma’ u xóot’ol u kaláanta’al ja’, mix k’áaxe’, lalaj áak’abe’ ku p’áatal kex 20 u túul máako’ob ti’al ma’ u je’ebel le kúuchilo’. 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan