U meyajnáalilo’ob Guardia Nacionale’ (GN) tu machajo’ob le domingo máanika’, 49 u túul máako’ob síijo’ob tu lu’umil Haití, máaxo’ob na’akano’ob ka’ach ti’ jump’éel kamyon, ba’ale’ mina’an u ju’unilo’ob u ye’esko’ob laj uts yanik ti’al u béeytal u yantalo’ob tu lu’umil México. Yóok’lal le je’ela’, u mola’ayil Secretaría de Seguridad Pública de Quintana Roo tu ts’áaj k’ajóoltbile’ táan u múul meyaj yéetel u lu’umil Belice ti’al ka xu’ulsa’ak ba’ax ku k’aaba’tik tráfico de personas.
Ka’alikil beeta’ab u nu’ukbesajil Recorrido de Seguridad y Vigilancia, u ajmeyajilo’ob GNe’ tu yilajo’ob jelekbal le áautobuso’ ti’ jump’éel gáasolineráa yaan tu kilomeetroil 342 ti’ u noj bejil Reforma Agraria-Puerto Juárez, tu’ux j-éem ya’abach máaki’.
Beey túuno’, k’áatchibta’ab máax biinsik le kamiono’, máax tu ya’alaje’ Omar García Morales u k’aaba’, 28 u ja’abil yéetel u kaajale’ Comitán, Chiapas; láak’inta’an tumen u yéet meyaj Antonio Rodriguez Ake, máax yaan 51 u ja’abil yéetel siijil Ciudad de México. García Moralese’ tu ya’alaje’, leti’ yéetel le máaxo’ob ku biinsik, siijilo’ob tu lu’umil Haitíe’, táan ka’ach u bino’ob tak tu Cancún yéetel ti’ luk’o’ob tu péetlu’umil Chiapas.
En español: GN detiene a 49 migrantes haitianos en Cancún
Le beetike’, k’áata’ab ti’ob u ju’unilo’ob chéen ba’axe’ ka’aj ila’ab mina’an mix jump’éel ti’al u ye’esiko’ob no’oja’an yaniko’ob tu noj lu’umil Méxicoe’, yanchaj u biinsa’alo’ob tu táan u mola’ayil migrasyoon.
Ti’ tse’ek beeta’ab le lunes máanika’, u meyajnáalil Seguridad Pública de Quintana Roo, Rubén Oyarvide, tu tsikbaltaje’ táan u mu’uk’ankúunsa’al múul meyaj yéetel Belice ti’al u k’ajóolta’al tuláakal bejo’ob tu’ux ku k’áatmáansa’al wíinik mina’an u ju’uno’ob.
“Walkila’ táan u yúuchul meyaj ti’al u yila’al máaxo’ob yaan ba’al u yil yéetel u k’áatmáansa’al máak, beyxan bix u beeta’al, ti’al beyo’ u ts’aatáanta’al tak pool beeta’an, tumen chéen ja’alil je’el u je’elsa’al le ba’ax ku beeta’ala’”, tsikbaltab. Beey túuno’, yéetel le máako’ob táant u ma’achalo’oba’ táan u beeta’al múul meyaj ichil Fiscalía General del Estado yéetel Instituto Nacional de Migración.
Ti’ le beyka’aj ts’o’ok u yáalkab ti’ le 2023a’, ts’’o’ok maanal 600 u túul táanxel kajil máako’ob je’elsan tu péetlu’umil Quintana Roo, tu tsikbaltaj García Morales.
Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan