de

del

Ikil u kaxta’al u kaláanta’al k’áax, yéetel ti’al ma’ u  yokol máak multike’, u jala’achil u noj lu’umil Méxicoe’, tu ts’áaj máax kaláantik u túumben k’áaxil Área de Protección de Flora y Fauna del Jaguar de Tulum (APFF Jaguar), tu kaajil Tulum. U ti’al u béeytale’ t’ana’ab meyaj 225 u meyajnáalilo’ob Guardia Nacional (GN), beyxan éelikopteeróos tipo Black Hawk, beey jts’a’ab k’ajóoltbil tumen Gabriel Bautista Tapia, máax beetik u kóoronel íinspektor p’ata’an u jo’olbes le múuch’il meyaja’.

Ti’ le ts’ook k’iino’oba’ ts’o’ok u yila’al u xik’nal le éelikopteeroso’, tu yóok’kabil le k’áax kaláanta’ano’, ba’ale’ le je’ela’ u péeksmaj u yóol kaaj yéetel ajxíinximbalo’ob, tumen táan tak u yila’al u meyajnáalilo’ob GN, ts’o’okole’ óoli’ ya’ab le yano’ob tu joolilo’ob le k’áaxo’.

Bautista Tapia tu k’a’ajsaje’, le 14 ti’ febrero máaniko’, meyajnáalo’ob yéetel le ku meyaje’ kóojo’ob tu kaajil Tulum ti’al u yokolo’ob tu kúuchil Comisión de Áreas Naturales Protegidas, tu’ux jets’a’ab bix kun meyaj u múuch’il máako’ob kaláantik APFF Jaguar. Le k’áax kaláanta’ana’ jéets’ tu winalil julio ti’ u ja’abil 2022 yéetel ku p’isik 2 mil 249 eektaareas (ha).

 

En español: Con amplio despliegue, la GN vigila nueva reserva natural de Tulum

 

Tu tsikbaltaje’ ichil le tu’ux kaláanta’ano’, yaan jun jaats k’ajóolta’an beey zona de amortiguamiento, yéetel le je’elo’ ku p’isik óoli’ 282 eektaareas; ichilo’obe’ ti’ yaan u yúuchben kaajilo’ob Tulum yéetel Tankah.

Uláak’ k’a’anan ba’ax tu ya’alaje’, k’áax Área Natural Protegida leti’e’ ka’ap’éel jach nojoch k’áax kaláanta’al ichil Caribe Mexicano, tu péetlu’umil Quintana Roo, yéetel leti’e’ asab sajbe’entsil yaniko’, tumen je’el u multa’al tumen mola’ayo’ob meyajtik turiismóo, yéetel cha’ano’ob te’e lu’umo’. 

Ti’ mola’ayo’ob je’el bix Comisión Nacional de Áreas Naturales Protegidas, Instituto Nacional de Antropología e Historia yéetel la Guardia Nacionale’ k’ubéenta’an ti’ob ka u kaláanto’ob le túumben k’áaxa’, le beetike’, te’e ts’ook winalo’oba’ ts’o’ok u beeta’al jejeláas múul meyajo’ob ti’al u beeta’al je’ex k’a’abéete’. 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan