de

del

U meyaj paalale’ ku chukik kex 3.7 miyoones u túulal, ku ya’alik xaak’al beeta’ab tumen Inegi

Le beyka’aj yanchaje’ 12.1 por siento maanal ti’ le jaytúul ch’úupalal yéetel xi’ipalal xoka’ab tu ja’abil 2019, tumen te’e k’inako’obe’ 3.3 miyoones náakij
Foto: Rodrigo Díaz Guzmán

Clara Zepeda

Chéen tumen u k’áato’ob wa chéen ti’al u yáantajo’ob, ti’al u bo’otik u xooko’ob wa ti’al u chan yantal u taak’ino’obe’, je’el bix xan ti’al u kaambalo’ob wa tumen tu yotoch k’a’abéet u meyaje’, leti’e’ ba’axten ojéela’an ku meyaj juntúul paal, ichil lalaj lajun yaan, tu noj lu’umil México, kex tumen meyajo’ob ma’ unaj u beetiko’obi’, ts’o’oke’ na’ata’an beey empleo infantil, tu ja’abil 2022.

Ichil ba’ax chíikpaj tu xookil Encuesta Nacional de Trabajo Infantil (ENTI) 2022, tu noj lu’umil Méxicoe’ yanchaj  3.7 miyoonesil paalal yéetel táankelemo’ob yaan u ja’abil ichil jo’op’éel tak 17, máaxo’ob meyajnajo’ob (kex tumen ma’ unaj u beetiko’obi’, yéetel je’el u beetik k’aas ti’ bix unaj u líik’il juntúul paal); 12.1 por siento maanal ti’ le beyka’aj yanchaj tu ja’abil 2019 (tumen 3.3 miyoones ka’achij), tumen óoli’ suunaj je’el bix yanik ka’ach tu ja’abil 2015, ka’aj náak 3.5 miyoones.

 

En español: Trabajo infantil en México afectó a 3.7 millones de menores de edad: Inegi

 

Le 3.7 miyoonesil paalal meyajnaje’, tu chíikbesajo’ob u taasail 13.1 por siento ti’ kaaj yaan le beyka’aj ja’abilo’, ichil tuláakal u noj lu’umil México (28.4 miyoones). Le buka’ajo’, ka’anchaj 1.7 puntos porcentuales ti’ le beyka’aj yanchaj 2019. U taasail xch’úupalale’ k’uch 10.7 por siento, ts’o’oke’ xi’ipalale’, jnáak 15.5 por siento.

ENTIe’, meyajta’ab tumen Instituto Nacional de Estadística y Geografía (Inegi), ts’o’oke’ tu ya’alaje’, kex 1.8 miyoonesil (6.4 por siento) tu meyajto’ob ba’alo’ob ma’ cha’aba’ani’; 1.6 (5.6 por siento) chéen meyaj ichnaj kex ma’ no’oja’an yanik ba’al ti’al u beetiko’obi’, yéetel 318 mile’ tu xa’ak’to’ob meyaj ma’ cha’abani’ yéetel u meyajil ichnaj kex ma’ no’ojani’ (1.1 por siento).

Ichil péetlu’umo’ob tu’ux yaan u ka’anal taasasil tu’ux ku meyaj paale’, ti’ yaan Guerrero, tu’ux tu chukaj 24.5 por siento; Chiapas, 20.8, yéetel Nayarite’, 19.1. Ichil le tu’ux maas ma’ jach táaj ya’ab chíikpaje’ ti’ yaan: Ciudad de México, 4 por siento; Coahuila, 6.4, yéetel Baja California, 6.5.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan