de

del

U maas kaambal ko’olele’ ma’ u k’áat wa keet u yantal meyaj ti’ je’ex u jeel máako’ob

Mejor educación de las mujeres no les garantiza igualdad laboral
Foto: Roberto García Ortíz

Te’e ja’abo’oba’ táan u yila’ale’ maas táan u béeytal u bin xook ko’olel, keetel yéetel uláak’ líik’o’ob paachil. Ts’o’ok u máan 25 ja’abo’ob ma’ ch’éenek u ya’abtal xoknáalo’ob ti’ noj najilo’ob xook yóok’ol kaab, a’alan tumen Organización de Naciones Unidas para la Educación, la Ciencia y la Cultura (Unesco).

Walkila’, tu noj lu’umil Méxicoe’, yaan 5.1 miyoonesol xoknáalo’ob ti’ u jaatsil nivel superior, ts’o’oke’ ti’ le je’elo’obo’ 2.7 miyoonese’, ko’olel. Ts’o’oke’ ti’ le 437 mil 965 máaxo’ob táan u xokiko’ob posgradoe’, 250 mil 652 u túulale’ láayli’ xan ko’olelo’ob, a’alab tumen u mola’ayil Secretaría de Educación Pública (SEP).

Ba’ale’, x-xak’al xooko’ob yóok’lal ba’ax yaan u yil yéetel jéeneróo, beyxan u mola’ayil Naciones Unidas, ku ya’aliko’obe’ kex tumen táan u bin maas béeytal u xooko’obe’, ma’ chíikpajak ti’ náajali’, mix xan ts’o’ok u kéet yantal yéetel u jeel wíiniko’ob, mix xan te’e najilo’ob xooko’obo’.

U mola’ayil Unesco ku ya’alike’ ichil tuláakal ajxaak’alo’ob yaan yóok’ol kaabe’ chéen u 30 por sientoile’ ko’olel; ts’o’oke’ yaanal bix u chíikpajalo’ob ti’ najilo’ob xook, tumen kex ku chíikbesiko’ob u 52 por sientoil xoknáalo’obe’, ma’ tu chukik mix chúumuk ti’ xka’ansajo’obi’ tumen chéen 45 por siento yaan, ts’o’oke’ wa tumen beey ku máan ja’abo’ob yéetel le beyka’aj ko’olelo’obo’, ku tukulta’ale’ ti’al u ja’abil 2045 kéen kéet yanak yéetel xiibo’ob te’e najil xooko’obo’.

Beey túuno’, wa tumen ku pakta’al bix yanik meyajo’ob tu’ux ku jo’olbesa’al najilo’ob xook wa kúuchilo’ob xaak’ale’, ma’ tu chukik mix u yóox jaatsil ti’ leti’ob. Ts’o’oke’ ichil tuláakal Latinoaméricae’, chéen u 18 por sientoil noj najilo’ob xook jo’olbesa’an tumen ko’olel.

Tu noj lu’umil Méxicoe’, ti’ le 216 u p’éel najilo’ob xook nivel superior nuupul yéetel Asociación Nacional de Universidades e Instituciones de Educación Superior (Anuies), ma’ tu chukik mix u 15 por sientoil jo’olbesa’an tumen ko’olel, ts’o’ke’ ti’ le 16 táaka’an ich Consejo Nacional ti’ le mola’ayo’, tu’ux ku mu’uch’ul u maas nojoch najilo’ob xook tu lu’umil Méxicoe’, chéen kantúul jo’olbesa’an tumen ko’olel. 

Ti’ xaak’al ku k’aaba’tik La representación de la mujer en el mundo académico y en los puestos directivos de la educación superior, jts’a’ab k’ajóoltbil tu ja’abil 2023, Unesco ku ya’alike’ ti’ u xookil doktoradóo ku káajal u p’a’atal paachil ko’olel ti’ meyajo’ob yaan ba’al u yil yéetel kaambal.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan