de

del

Foto: Mónica López Portillo/INAH

U tsikbalil yóok’lal bix úuchik u máan u kuxtal úuchben ch’i’ibal tu chowakil 300 ja’abo’ob ichil maaya lu’ume’, táan u káajal u chikpajal tu yúuchben kaajil Cobá. 

Le je’ela’ táan u béeytal tumen táan u meyajo’ob arqueólogo’ob, epigrafiasta’ob, restauradoro’ob yéetel paantaj máako’ob.

Maanal ti’ lajun ja’abo’ob káajal u meyajo’obi’ yéetel tak walkila’ ts’o’ok u k’ajóolta’al tu beel kanlajun túul máako’ob máan u beet u ajawilo’ob te’e kaaja’.

U meyajil Proyecto Cobá, jo’olbesa’an tumen X-arqueóloga María José Con Uribe, beeta’an tumen u mola’ayil Secretaría de Cultura del Gobierno de México, ikil táan u meyaj Instituto Nacional de Antropología e Historia (INAH) tu lu’umil Quintana Roo.

Walkil túuna’, ts’o’ok u yojéelta’ale’ táan u tal u ja’abil 500 d.C., ichil u k’iinilo’ob Clásico Temprano, ka’aj jéets’ u ch’i’ibal Ju‘npik Tok‘, máaxo’ob tu jach aktáantijubáajo’ob yéetel máaxo’ob jéets’ Tikal yéetel Calakmul.

Le je’elo’, páatchaj u yojéelta’al úuchik u na’atal ba’ax ku ya’alik Panel 7 ti’ Juego de Pelota táaka’an ichil u múuch’il Grupo Navarrete de Cobá, ts’o’okole’ yaan uláak’ 59 u p’éel póol meyajo’ob te’elo’ xak’alta’ab ti’al u yojéelta’al 14 u túul ajawo yanchajo’ob te’elo’.

J-epigrafista Octavio Esparza Olguín, máax ku meyaj Centro de Estudios Mayas ti’ Universidad Nacional Autónoma de México, tu ya’alaje’ yanchaj bolonp’éel póol meyaj páatchaj u sutk’esa’al u ts’íibil tu túulisil wa nonoj ti’: K‘ahk‘ Chitam; Uxman; ... K‘awiil; Yopaat Taj ... Naaj; Ixik ... Yopaat; ... K‘ahk‘ ... Yopaat; Kalo‘mte‘ ...; yéetel Xaman K‘awiil , beyxan le ts’o’ok u yáax a’alalo’, Ju‘npik Tok‘.

 

Edición: Ana Ordaz