de

del

Foto: X @DragonsofWales

Juntúul túumben díinosauryóo suukchaj u jaantik bak’, Xenovenator espinosai, jts’a’ab k’ajóoltbil tu sientiifikail pikil ju’unil Diversity, tu’ux béeychaj u ts’a’abal k’ajóoltbil jayp’éel ba’alo’ob ojéela’an yóok’olal bix úuchik u bix u kanik kuxtal díinosauryo’ob tu k’áaxil México. U yúuchben baakel u wíinkilale’ kaxta’ab tu noj lu’umil Coahuila, tu baantail Formación Cerro del Pueblo, ts’o’oke’ yaan kex 74 miyoonesil ja’abo’ob u yúuchbenil, tu jats k’iinilo’ob Cretácico Tardío.


Xaak’ale’ jbeeta’ab tumen junmúuch’ táanxel kajil máako’ob jo’olbesa’abo’ob tumen páaleontoolo’ob ku meyaj tu kúuchil Museo del Desierto yéetel Universidad Humanista de las Américas, úuchik u beetiko’ob m úul meyaj yéetel u noj najil xook Universidad de Bath, tu noj lu’umil Reino Unido.

Ichil ba’ax a’alab tumen jpaleontoologóo Héctor Rivera-Sylvae’, yóok’olal bix u wíinkilal ba’ax kaxta’abe’ béeychaj u je’ets’eljuntúul Xenovenator, méeka’an tumen u jejeláasil troodóntidos, junmúuch’ díinosauryo’ob suukchaj u jaantiko’ob bak’, ma’ náach ku máano’ob ti’ bix úuchik u yantal ch’íich’o’ob. Ku tukulta’ale’ ku p’isik óoli’ jump’íit maanal óoxp’éel meetreo’ob, ts’o’oke’ jach táaj uts u paakat yéetel u yu’ubik  ba’al.

Ba’ax kaxta’abe’ ku ye’esik uláak’ túumben ba’alo’ob yóok’olal beyka’aj u jejeláasil díinosauryo’ob yanchaj tu noj lu’umil México, tumen ku tukulta’ale’ yanchaj ba’alche’ob xa’ak’paj ichil u lu’umilo’ob Asia yéetel Norteamérica ichil u jats k’iinilo’ob Cretácico Tardío, le beetik ku mu’uk’anchajal tuukul a’alik tu noj lu’umil Méxicoe’ béyechaj u jelbesk u wíinkilal le nukuch ba’alche’obe’. 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan