K'iintsil
Miguel Améndola
20/03/2026 | Jo’
Tu noojol-lak’inil Méxicoe’kaja’an Brachypelma vagans, juntúul xchiwol ya’ab tsikbalo’ob jóok’sa’an tu paach, ts’o’oke’ te’el k’iino’oba’ mantats’ ku ja’atsal beey Tliltocatl vagans, k’ajóolta’an ich káastelan t’aan beey tarántula de panza roja, cola roja wa cadera roja.
Juntúul am kaja’an te’el lu’umo’ ts’o’oke’ ku páan. Ku yantal México yéetel Centroamérica. K’a’anan ba’alche’ te’el lu’umo’obo’ tumen séeb u kanik kuxtal tu’ux ku yantal, le beetike’ noj chíikulal ti’al le lu’umo’, beey tu tsolaj César Raziel Lucio Palacio, máax ku meyaj Departamento de Conservación de la Biodiversidad ti’ u noj najil xook El Colegio de la Frontera Sur, Unidad Chetumal.
Ichil ba’ax tu ya’alaj Lucio Palacioe’, xchiwole’ séeb u sajakúunsik máak kex tumen ma’ sajbe’entsil ti’al wíiniki’. Tliltocatl vaganse’, jump’éel ti’ ka’ap’éel jejeláas espeesyees ichil u jeeneroil Tliltocatl, ojeláan yaan tu Péetlu’umil Yucatán. K’a’anan tumen ku kanik kuxtal ti’ lu’umo’ob jelbesa’an tumen wíinik.
Wa chéen jáan séeb u yila’ale’, mu’uk’a’an u yila’al u wíinkilal xchiwol, ts’o’oke’ beey booxe’. U xch’uupulile’, ku p’isik tak 7 cms u chowakil; ku maas nojochtalo’ob ti’ u xiibilo’obi’, tumen le je’elo’obo’ chéen wa ba’ax k’iin ku píitmáansik 5.5 cms u chowakil. U paach u xch’upul chiwole’ boox wa boox koob, yéetel yaan junt’o’ol tu bak’pachil, ka’alikil u xiibile’ juul boox.
Tu nak’ maas jach chíika’an wa leti’: u xch’uupulile’ yaan u chowak chak k’aank’an tso’otsel, chíika’antak yéetel u jeel u tso’otsel de boox, ka’alikil ti’ u xiibile’ mina’an u boonil de beyo’.
Suuk u yantal ti’ mejen joolo’ob ku páanik ti’ lu’um, ti’ che’ob wa tuunicho’ob. Maas suuk u péek de áak’ab, ba’ale’ ti’al yáax k’iine’ ku péek de k’iin ti’al u kaxtik tu’ux síis óol.
Ku jaantik jmáaso’ob yéetel xna’ats’uno’ob. Ba’ale’ kéen nuukako’obe’, ku ch’úuktik tak ba’axo’ob maas jach nojoch ti’ leti’ ts’o’oke’ ku tsa’ayal u jaant síinan, meerch’o’ob yéetel tak mejen kaano’ob. Ti’al le je’elo’, ku k’a’abéetkunsik beneenóo ku jáawsik u péek ba’ax ku jaantik, chéen ba’axe’ le je’elo’ ma’ tu beetik k’aas ti’ wíiniki’.
Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan