de

del

Paul Antoine Matos
Oochel: Gerardo Jaso
K'iintsil

Miércoles 22 ti' junio, 2016
Izamal, Yucatán

? Yaan beeta’al tu kaajil Izamal, Yucatán, tu k’iinilo’ob 26 ti’ junio tak 2 ti’ julio
? La sede será en Izamal, Yucatán, del 26 de junio al 2 de julio

Ichil jayp’éel k’iino’obe’, tu kaajil Izamal, yaan u beeta’al u múuch’tambalil Congreso Internacional de Mayistas, [i]Los mayas: discursos e imágenes del poder[/i]. Aj xak’al xooko’ob ti’ maaya miaatsile’ yaan u múuch’ulo’ob tia’al u tsikbaltiko’ob jejeláas ba’alo’ob yaan ba’al u yil yéetel u bix úuchik u kuxtal maaya’ob ka’ach úuchi, ba’ale’ beeyxan yo’olal bix yanik le maaya’ob kaja’ano’ob ti’ u nojol lak’in u lu’umil México yéetel Centroamérica ti’ le k’iino’oba’.

Le meyajo’ yaan u káajal tu k’iinil domingo 26 ti’ junio, las 6 táan u taal u chíinil k’iin yéetel yaanm u ts’o’okol 2 ti’ julio. Ku páa’tal ka táakpajak máax jo’olbesik UNAM, beyxan u jala’achil u lu’umil Yucatán; máax jo’olbesik Universidad Autónoma de Yucatán (UADY), José de Jesús Williams; máax jo’olbesik Comisión para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas, Nuvia Mayorga Delgado; máax jo’olbesik Consejo Nacional de Ciencia y Tecnología, Enrique Cabrera Mayorga, yéetel máax jo’olbesik del Instituto Nacional de Antropología e Historia, María Teresa Franco, ichil uláak’ máako’ob.

Le ka yáax beeta’ab le múuch’tambala’, j beeta’ab tu ja’abil 1985, tu noj lu’umil México, ba’ale’ ts’o’ok ka’atéen u beeta’al tu lu’umil Yucatán: ti’ 1992 yéetel ti’ 2007. Beey túuno’, yáax juntéen u beeta’al ti’ jump’éel méek’tan kaaj ti’ le noj lu’uma’.

Yaan u táakpajal aj xak’al xooko’ob ti’ jejeláas lu’umo’ob je’el bix John F. Chuchiak IV, máax u beetmaj meyajo’ob yo’olal u jaatsil k’iino’ob período colonial tu noj lu’umil México, yéetel maaya’ob ti’ Yucatán; Nikolai Grube, aj xak’al xook ti’ úuchben ts’íib, arqueólogo yéetel máa xjo’olbesik Proyecto Arqueológico Uxul, ti’ Campeche; Valentina Vapnarsky, máax jo’olbesik Centro de Investigación y Enseñanza en Etnología Amerindia ti’ Universidad de París-Oeste; Alfonso Lacadena García-Gallo, aj xak’al xook ti’ nu’ukbesajo’ob ts’íib ti’ Mesoamérica; ichil uláak’o’ob. Beey túuno’, yaan xan u beeta’al jayp’éel e’esajilo’ob tu’ux yaan u táakpajal u múuxh’paaxil ti’ trova Ensueño; Orquesta Típica de Yukalpetén yéetel u múuch’óok’otil Ballet Folklórico ti’ u noj lu’umil Yucatán, yéetel u k’aayil ti’ hip hop Maaya K’i’ik’.

Yaan u cha’antal xan u ye’esajilo’ob: [i]Las hijas de Ixchel. El poder del textil; Izamal: legado ancestral [/i]yéetel [i]Kuxa’ano’on[/i].