de

del

Yéetel túumben nu’ukile’, Jo’e’ ku k’amik túumben kajnáalo’ob

Ti'al u beetchajale' yanchaj múuch'tambalo'ob yéetel táanxel kajil máako'ob
Foto: Enrique Osorno

Ichil u ts’íibil u yáax nu’ukil u yantal táanxel kajilo’ob tu noj kaajil Jo’e’, ku xo’okol jayp’éel k’a’anan ba’alob ti’al máaxo’ob óot kuxtal te’e kaaja’. Vivir Mérida jts’a’ab u k’aaba’, ts’o’okole’ ku xo’okol ba’alo’ob yóok’lal u k’ajla’ayil, u suukbesajilo’ob yéetel u miatsil; beyxan bix u máan k’iin yéetel jayp’éel ba’al unaj u yojéelta’al. U nu’ukil utsil kuxtal ti’al máaxo’ob ts’o’ok u kóojolo’ob te’e lu’uma’, ikil ojéelta’an jach jeets’el u yúuchul kuxtal.  

“Tjets’aj kbeetik jump’éel utsil nukbesaj je’el bix le je’ela’, tumen u nooyile’ jóok’ ti’ múuch’tambalo’ob beetchaj yéetel u jejeláasil múuch’il táanxel kajil máako’ob, yaan jaytúul ti’ leti’obe’ ma’ úuch ku k’uchulo’obi’ yéetel yaane’ ts’o’ok u chan máan k’iin kajlako’ob te’e lu’uma’”, beey tu tsolaj Diana Canto Moreno, máax beetik u siindikoil u áayuntamientoil u kaajil Jo’.  

 

También te puede interesar: A través de nueva guía, Mérida da la bienvenida a sus migrantes

 

Te’e múuch’tambal beetchaje’, óoli’ tuláakal máax táakpaje’ tu ya’alaj wa ka’ach ka yanak ti’ob jump’éel nu’ukil je’el bix le je’elo’, ma’ u jach talamtal ba’al ka’ach u ti’alo’obi’. Beey úuchik u yantal le meyaja’, yéetel u jo’olbesajil Pedro Lewin Fischer yéetel Estela Guzmán Ayala, ajxak’al xooko’ob u jach ojelo’ob ba’al tu yóok’lal.  

“Te’e ts’íiba’ ku tso’olol jayp’éel ba’alo’ob ti’al u kaniko’ob kuxtal yéetel ba’ax suuk u beeta’al te’e kaaja’, beyxan ti’al u yojéelta’al k’a’anan ba’alo’ob”, tu tsikbaltaj Canto Moreno. U ti’al túun ka béeyak le meyaja’, mantats’ u yúuchul tsikbal yéetel táanxel kajil máako’ob ikil táan u meyaj u óofisinail Atención a Migrantes.  

Ichil áayuntamientoe’ mina’an u xookil jaytúul táanxel kajil máak kaja’an Jo’. Talam u yojéelta’al, tumen máaxo’ob ku kóojolo’obe’ láayli’ méexikanoilo’ob, ba’ale’ yóok’lal máako’ob ku taalo’ob ti’ uláak’ noj lu’umo’obe’ ojéela’an ti’ u taalo’ob ti’ 92 u p’éel u jejeláasil noj lu’umo’ob.  

Ichil ba’ax je’ets’ tumen Inegie’, u noj lu’umil Yucatáne’ ti’ yaan tu yáax kúuchil tu’ux asab ya’ab táanxel máak ku k’uchul kajtali’, ikil u kaxtik máak u náachtal ti’ loobilaj yaan te’e noj kaajo’obo’; u xookile’ k’ucha’an tak 12.9 por siiento. Ichil u ja’abil 2015 tak 2020, k’uch 28 mil 448 u túul máak tu lu’umil Yucatán.  

Beey túuno’, ichil múuch’tambalo’ob beetchaj te’e noj kaajo’ yéetel táanxel kaajil máako’obe’, páayt’anta’ab kaaj ti’al ma’ u xu’ulul jets’eknakil te’e lu’uma’. Wa k-ilik wa ktséel kajtal táan u jóok’ol tu yotoch jayp’éel k’iino’obe’, unaj k-áantikbáaj ichilo’one’ex, tumen je’el bix u máakilo’ob kaaj unaj u meyajo’ob ti’al u yantal utsil kuxtale’, beyxan k’a’anan kmeyaj beey kajnáalo’ob ti’al k-kaláantikbáaj”, tu tsikbaltaj Canto Moreno.   

Máax taak u xokik u nu’ukil Vivir Méridae’ ku páajtal u xak’altiko’ob u t’o’olbejil: merida.com.mx/migrantes.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan