Yéetel u ts’aak u síinanil Diplocentrus melici, ku síijil tu noj lu’umil Veracruz, béeychaj u beeta’al túumben áantibiootikos ts’o’ok u ye’esiko’ob jach no’ojantak tu táan Mycobacterium tuberculosis, leti’e’ bakteerya tsa’aysik túuberkulosis, beyxan tu táan Stahaphylococcus aureus, patoojeno je’el u ts’áak íinfeksyoon tu yoot’el máak, ba’ale’ beyxan ba’alo’ob je’el bix neumonía, septicemia, meningitis, endocarditis yéetel osteomielitis, u ya’abile’ le ku tsa’ayal wa oksa’an máak tu najil ts’akyaj. Le ba’al je’ela’ béeychaj u meyajta’al tumen Lourival Possani Postay, u ajxaak’alil Instituto de Biotecnología, tu kaampusil Morelos, UNAM –úuchik u múul meyaj yéetel Rogelio Hernández Pando, ti’ u kúuchil Instituto Nacional de Ciencias Médicas y Nutrición Salvador Zubirán (INCMNSZ), beyxan yéetel Richard Zare, ti’ u noj najil xook Universidad de Stanford, tu kaajil California, Estados Unidos.
“Béeychaj kjatsik kapa’éel moleekulas mina’an u boonil ti’ u ts’aakil u síinanil Diplocentrus melici; benzoquinonas u k’aaba’, ts’o’oke’ kéen kóojok ti’ iik’e’ ku óoxidarpajal yéetel ku k’éexel u boonil: jump’éel ku ch’oojtal yéetel uláak’ jump’éele’ ku chaktal, beey túuno’, béeychaj kjets’ik u éestruktuura yéetel ksíintetisaartiko’ob. Le de ch’ooj u boonile’ ku béeytal u tselik Mycobacterium tuberculosis yéetel le chako’, ku tselik Stahaphylococcus aureus”, tu ya’alaj Possani Postay.
Beyxan tu noj lu’umil Yucatáne’ junmúuch’ u ajxaak’al máako’ob ti’ u kúuchil Departamento de Medicina Molecular y Bioprocesos ti’ u mola’ayil Instituto de Biotecnología, kaampus Morelos, ti’.u nos najil xook UNAM, jo’olbesa’an tumen Gerardo Corzo Burguete –ikil múul meyajnaj yéetel Georgina Estrada Tapia, ti’ u kúuchil Centro de Investigación Científica de Yucatán (CICY)–, béeychaj u yilko’obe’ u peeptidoil ku k’aaba’tik defensina J1-1 yaan ichil jáabanero iike’ (Capsicum chinense Jacq.) je’el u páajtal u beetchajal yéetel jump’éel proseeso biotéeknoloojikóo ti’al u cantal jump’éel túumben áantibiootiko yóok’ol Pseudomonas aeruginosa (ba’ale’ míin je’el xan u beetik u koontrail kuuxumo’ob).
U bakteeriail Pseudomonas aeruginosa ku beetik k’aas ti’ máaxo’ob oksa’an tu kúuchil ts’akyaj beyxan ti’ máaxo’ob ma’ jach mu’uk’a’an u siistemail íinmunitaryóo, yóok’olal k’oja’anilo’ob je’el bix enfermedad pulmonar obstructiva crónica (epoc), cáncer, síndrome de inmunodeficiencia adquirida (sida), ichil uláak’o’ob.
U baakteriail Pseudomonas aeruginosae’ ma’ tu kíimil yéetel jejeláas áantibiotikóos, le beetik u mola’ayil Organización Mundial de la Salud u táanilkuunsmaj buey ba’axo’ob najmal u séeb ts’aatáantik.
Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan