de

del

Tu kaajal kex 900 millnesil máako’ob u’uypaj u jach táaj ooxolil yanchaja’an ti’al u winalil julio

Julio rompe récord de calor en regiones donde viven 900 millones de personas
Foto: Efe

U lu’umilo’ob América Latina, Sahel yéetel Españae’ leti’e’n tu’ux maas jach táaj tu beetaj ooxol tu winalil julio ti’ le ja’abil2026a’, desde ka káaj u  beeta’al u registrosil, beey úuchik u chíikpajal ti’ xaak’al beeta’ab tumen Afp, yéetel u datosil u europeoil nu’ukbesaj Copernicus.

Ti’ xaak’al beeta’abe’ jach ila’ab bix yanik u milesil millonesil datos ti’ u modeloil climático ERA5 jóok’sa’an tumen Copernicus tu’ux ila’ab yanchajm 33 u p’éel noj lu’umo’ob tu’ux p’ita’ab u récordil temperatura ti’al u winalil julio.

Ti’ jayp’éel noj lu’umo’obe’, meteorológica mola’ayo’ob je’el bix Aemet tu lu’umil España wa Météo-France tu k’a’ayto’ob ts’o’okili’ u píitmáan le beyka’aj ooxol yáax u’uya’an desde ka káaj u p’i’isil.

Ba’alae’, ya’abach ti’ le Estado’ob tu’ux maas jump’íit taak’ine yane’, ma’ jach sáasil yanik u daatos climáticosil ku ts’a’abal k’ajóoltbil. Afpe’ ku chúukbesik u datosil yóok’ol kaab ikil u bin u xak’alt a jujump’éelil ba’ax ku bin u chíikbesa’al tumen Copernicus, tu’ux táaka’an p’iisilo’ob beeta’an tumen satélite, beyxan estaciones meteorológicas yaan ti’ lu’um, k’áak’náab wa iik’, yéetel modelos numéricos. Yaan ichil tuláakal yóok’ol kaab, lalaj hora, desde u ja’abil 1970.

TI’ le 900 millonesil máako’obe’, óoli’ kex 400 millones kaja’an África, u ya’abile’ tu t’o’olil Sahel. Te’el baantao’ lajunp’éel nojlu’umo’ob tu píitmáanso’ob u jach piimil ooxol ila’an ti’al julio, ichilo’obe’ ti’ yaan Mauritania, Níger, Burkina Faso, Sudán,
Kenia yéetel Etiopía.

Centroamérica yéetel u xamanil Sudaméricae’, káaj El Niño ti’al junio yéetel u jach piimile’ yaan u yu’uba’al ti’al u ts’o’okbal le ja’aba’, le beetike’ jach táaj tu beetaj ooxol. Tu lu’umil México tak tu xamanil Brasil, beyxan tu jáal ja’ilo’ob Pacífico yéetel escudo guayanése’, yanchaj kex 110 millonesil máak tu yu’ubaj u jach k’a’amil le ooxolo’. 




 Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan