de

del

Ch'ojkaan

juntúul chan ba’alche’ síij tu petenil Yucatán unaj u yila’al
Foto: World Lineage

Le chan ba’alche’a’ Geco Enano Collareja (Sphaerodactylus glaucus) u k’aaba’, ts’o’okole’ chéen wakp’éel sentimeetros u chowakil, tu’ux táaka’an tak u nej; wa mina’ane’ chéen óoxp’éel setimeetro ku p’isik, le beetik ma’ táan u jáan ila’ali’. 

 

También te puede interesar:  Geco enano collarejo, lagarto nativo de la península que necesita ser visibilizado

 

Pedro Enrique Nahuat Cervera, j bioologo yéetel máax patjo’olt Ekuneil Península de Yucatán,  ku ya’alike’ yóok’lal beyka’aj u nojochile’, je’el bix le uláak’ u jejeláasilo’ob yaane’, ma’ jets’a’an jump’íili’ bix u k’aaba’i’. “Tumen ma’ k’ajóolta’ani’”.  

Ku ya’alike’ Geco Enano Collareja k’a’anan tumen suuk u jaantik mejen ik’elo’ob yéetel ku ts’áak u p’iisil u yantalo’ob.  Suuk u kajtal ich tuunuch, naats’ ti’ ts’ono’ot, ich tikin xíiw, yéetel ich naj, tu’ux éek’jolch’e’en, ba’ale’ suuk u yila’al u jáanjan máan.  Beyxan le chan ba’alche’a’ ma’ táan u beetik loob, mix táan u chi’ibal.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan