de

del

Foto: Fernando Eloy

Ichil tuláakal u péetlu’umil Kaanpeche’, yaan 904 mil u péel najilo’ob xook ti’ níibel baasikóo suunaj xook te’e lunesa’. Ti’al u béeytale’ yanchaj u líik’sa’al tuláakal ba’al ti’al u kaláanta’al paalal, je’el bix u no’onol tu’ux unaj u beeta’al fiiláa tumen paalal kéen oojko’ob te’e kúuchilo’ob xooko’, beyxan ts’a’ab u kúuchil tu’ux u p’i’isil u k’íinalil u wíinkilal paalal yéetel tu’ux u ts’a’abal jeel.  

Yaan jayp’éel najilo’ob xook jaba’ab le viernes yéetel el sábado máaniko’; máaxo’ob beet u meyajile’, tu yilajo’ob ka yanak uk’be’en ja yéetel sáasil te’e najilo’ob xooko’.  

U méek’tankaajil Kaanpech yéetel Carmene’, leti’e’ tu’ux ma’ ya’abak najilo’ob xook ts’o’ok u no’ojkunsa’al ti’al u suut paalali’, ba’ale’ Secretaría de Educacióne’ (Seduc) ma’ xan tu ts’áaj k’ajóoltbil jayp’éel najilo’ob xook tu k’áatajo’ob ka béeyak u suuto’ob meyaj te’e kúuchilo’obo’. 

 

También te puede interesar: Regresan a clases 904 escuelas de Campeche aún con alerta naranja

 

Kex beyo’, láayli’ yaan j ka’ansajo’ob yéetel taatatsilo’ob ma’ jach sáasil yanik ti’ob bix kun úuchul xook tuka’atéeni’, tumen u yojelo’obe’ u boonil Semáforo Epidemiológico Nacional láayli’ chak k’aank’an yanik, ts’o’okole’ ichil ba’ax jets’a’an ti’al u kaláanta’al kaaje’, ku ya’alale’ kúuchilo’obe’ chéen u 30 por siientoil ku páajtal u chu’upulo’obi’, le beetike’ ma’ je’ets’ek bix kéen beeta’ak u nu’ukil u k’a’amal paal te’e najilo’ob xooko’. 

Ich tsool meyajo’obe’ ku ya’alale’, aj ka’ansajo’ob yéetel aj meyajo’ob te’e najilo’ob xooko’ ts’o’ok u p’a’atal ba’al tu beel ti’al u k’a’amal paalal bejla’a lunese’; u 80 por siientoil ti’ le 904 u p’éel najilo’ob xooko’ yaan u suuto’ob xooke’ ti’ yaano’ob te’e méek’tankaajilo’ob Calkiní, Hecelchakán, Tenabo, Hopelchén, Calakmul, Champotón, Palizada yéetel Candelaria, tu’ux asab ya’an najilo’ob xook yaan.

 

Aj ka’ansajo’ob táakano’ob Coordinadora Nacional de Trabajadores de la Educación ma’ táan  u éejentiko’ob ba’ax ku beeta’al

Úuchik u k’a’aytal’al yaan u suut paalal kaambal te’e najilo’ob xooko’, kex chak k’aank’an yanik u sajbe’entsil kaaj yóok’lal u pak’be’en k’oja’anil Covid-19e’, t’aanaj u aj ka’ansajilo’ob Coordinadora Nacional de Trabajadores de la Educación (CNTE) ti’al u ya’aliko’obe’ ma’ táan u éejentiko’ob ka suunak paal kaambal te’e kúuchilo’obo’, tumen ku ya’aliko’obe’ ku beeta’al u yantal sajbe’entsil ti’ le paalalo’obo’ beyxan ti’ le aj ka’ansajo’obo’. Alvar Sosa Herrera yéetel Silverio Tuz Góngorae’, tu ya’alajo’obe’ aj ka’ansajo’ob táan u yóotiko’ob suut meyaj te’e najilo’ob xooko’ táan u beetiko’ob tumen yaan mokt’aan u beetmajo’ob yéetel Secretaría. 

“To’one’ táan k ilike’ jatsa’an le aj ka’ansajo’obo’ tumen yaan ba’ax utsil u ti’alo’ob, ba’ale’ máaxo’on ma’ táan k óotike’ yaan k péek ti’al u yu’uba’al ba’ax k a’alik wa ka k’uchuk k’a’abéetchajalo’, tumen ma’ k k’áat ka káajsa’ak xook te’e kúuchil kaambalo’obo’; unaj k tukultik ba’ax kun úuchul yéetel xoknáalo’ob, beyxan k éet meyajo’ob”, tu ya’alaj Sosa Herrera. 

Beyxan, tu ya’alajo’obe’ najilo’ob xooke’ ma’ p’ata’ano’ob tu beeli’, ts’o’okole’ táan ti’ u yu’ubal ba’ax ku ya’alal tumen u jala’achil Méxicoe’, unaj u ts’a’abal taak’in ti’al u yantal máak x ma’ sajbe’entsilil te’e najilo’ob xooko’. 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan