de

del

Foto: La Jornada Maya

U éejidatarioilo’ob Cobae’, tu k’i’itbesajo’ob jump’éel ju’un tu túuxtajo’ob ti’ mola’ayo’ob, beyxan ti ‘máaxo’ob meyajtik ba’al ti’al u k’a’amal aj xíinximbal máako’ob, yéetel ti’ u yóox jaatsil meyaj jala’ache’, tu’ux tu ts’áajo’ob k’ajóoltbil u yantal u bo’ota’al uláak’ 100 pesos, ti’al u páajtal u yokol máak u cha’ant úuchben kaaj yaan te’elo’.  

Túumben bo’ol jets’a’ab yaan u yantal u bo’ota’ale’ yaan u káajal u k’áata’al ti’al le 15 ti’ septiembre ku taala’, kex a’alabe’, ma’ xaan wa ka k’e’exek wa ba’axi’.  

Jo’olpóop Fausto May Cen, séekretario René Moisés Itzá Xuluc yéetel u aj tsolnu’ukil taak’il May Azcorra, ti’ le éejidoo’; beyxan Daniel May May, máax jo’olbesik u múuch’il aj kanano’obe’, tu ts’áajo’ob k’ajóoltbil jump’éel ju’un, tu mokts’íibnajo’obe’, tu’ux ku ya’aliko’obe’, tu much’ajubáajo’ob yéetel máaxo’ob yóok’lal ku t’aano’obe’, tu k’iinil 15 ti’ agosto ti’ u ja’abil 2021, tu’ux táakpaj le 133 u túul éejidatario’obo’, úuchik u beeta’al u jejeláasil tsikbalo’ob ti’al u múul je’ets’el mokt’aano’ob yéetel mola’ayo’obe’, yóok’lal ba’ax a’alab unaj u beeta’al ichil Artículo 27, tu Jaatsil VII ti’ U Almejenil Noj A’almajt’aan U Péetlu’umilo’ob México, beyxan yóok’lal ba’ax yaan ichil u Artículo 10 ti’ u a’almajt’aanil Ley Agraria, jets’a’abe’ u yantal uláak’ bo’ol yaan u k’a’amal tumen éejidoo’, tumen chéen beey kéen béeyak u yokol máak tu yúuchben kaajil Cobá.  

 

También te puede interesar: Nuevo cobro de 100 pesos en la zona arqueológica de Cobá

 

Jets’a’abe’, lalaj máak ku k’uchul xíimbale’ yaan u yantal u bo’otik 100 pesos, le beetike’, tu k’iinil 15 ti’ septiembre ti’ le ja’ab yaniko’ona’ leti’ kéen káajak u k’áata’al le bo’olila’.  

Ba’ale’, Fausto May Cene’, u jo’olpóopil éejidoe’, tu ya’alaje’, jo’oljeak domingo 12 ti’ septiembree’, yanchaj jump’éel tsikbal yéetel mola’ayob konik xíimximbal nu’ukbesajo’ob, ti’al u xak’alta’al yéetel u tsikbalta’al ka káajak le bo’olila’ tak ichil jump’éel winal, tumen jumpáay ti’ le 80 pesos unaj u bo’olchajal ti’al u yokol maák te’e kaaj líiks’sa’ab tumen úuchben maayaob. 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan