de

del

Foto: Miguel Améndola

Tu jo’oloj jayp’éel winal káajak u beeta’al u máanil yéetel u tsikbalile’, u éejidatarioilo’ob Cobáe’ ts’o’ok u káajsik u k’áatiko’ob uláak’ 100 pesos ti’al u páajtal u yokol máak u cha’ant u yúuchben kaajil Cobá, je’el bix úuchik u yáax k’áatiko’ob ti’ Instituto Nacional de Antropología e Historia (INAH) tu chúumukil le ja’aba’.

Fausto May Cen, máax jo’olbesik u múuch’il u éejidoil Cobáe’, tu tsolaje’, jumpáay ti’ le 80 pesos ku k’áata’al tumen INAHe’, káaj u k’áata’al, lik’ul u k’iinil 15 ti’ noviembree’, uláak’ 100 pesos, ba’ale’ le je’elo’ juntats’ u  k’uchul yiknal le éejidoo’.

Tu k’a’ajsaje’ yaan ka’ach u káajal u bo’ota’al le 100 pesos’, ti’al u k’iinil 15 ti’ noviembre, ba’ale’ úuchik u káajal u tsikbaltiko’ob yéetel u jala’achilo’ob u lu’umil México’, beyxan yéetel mola’ayo’ob taasik aj xíinximbalo’ob tak te’e kaajo’, tu jets’ajo’obe’ tak tu jo’oloj ka’ap’éel winalo’ob kéen beeta’ak.

 

Tambén te puede interesar: Inicia cobro de 100 pesos adicionales por entrar a ruinas de Cobá

 

Beyxan tu ya’alaje’, ma’ yanchaj mix jump’éel talamil ti’ob yéetel aj xíinximbalo’obi’, tumen aantes ka tu ts’áajo’ob k’ajóoltbil le k’eexila’ yiknal máaxo’ob k’ujsik aj xíinximbalo’ob te’e baantao’.

Tu tsikbaltaj ma’ táan u tukultik wa le ba’ax táan u beeta’ala’, je’el u taasik talamil tu paachil k’iin, tumen ka’ap’éel winal aantes káaj u ya’aliko’ob, ts’o’okole’ yaan uláak’ úuchben kaajo’ob tu’ux asab ko’oj u bo’ota’al ti’al u yokol máaki’.

“Beyo’, kex ts’o’ok u chan máan k’iin káajak u tsikbalta’al bix kun bo’otbil le je’ela’, leti’e’ bejla’a ka káaj u bo’olchajal. Tak walkila’, ma’ yanak mix jump’éel talamil, táan k k’áatik ka bo’ota’ak u yokol máak; jun jaatse’ u ti’al INAH, uláak’e’ ti’al éejido. 180 pesos u yokol máaki’”, tu tsikbaltaj.

Leti’e’ uts úuchik u yilik u máan le k’iino’oba’, tumen te’e úuchben kaaja’, ya’abchaj aj xíinximbalo’ob, le beetike’, uts xan úuchik u bin ti’ máaxo’ob ku meyajo’ob te’ela’. Yéetel táan xan u páa’tiko’ob ka cho’obanak te’e tu k’iinilo’ob ke’elila’, ti’al u bin u ya’abtal u náajal yaan. 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan