de

del

Tu k’áata’al ka chíimpolta’ak u meyajil xk’am paal tu lu’umil Yucatán beey Patrimonio Cultural Intangible del Estado

Proponen declarar partería tradicional como Patrimonio Cultural Intangible de Yucatán
Foto: Martha Huchin Basto

Le 16 ti’ noviembre máanika’, xpat a’almajt’aan Fabiola Loeza Novelo tu ts’áaj k’ajóoltbil tuukul yaan ti’ ti’al u béeytal u je’ets’el Partería Tradicional Yucateca beey Patrimonio Cultural Intangible del Estado, tumen ku tukultik le je’ela’ je’el u beetik ka chíimpolta’ak meyaj ti’al ma’ u ch’éejel. 

Loeza Noveloe’ ku tukultik le meyaja’ k’a’anan tumen máaxo’ob beetike’ u yojel bix u k’a’amal chaampalo’ob, ts’o’okole’ u yojelo’ob bix u kaláanta’al yo’om ko’olel kéen yanak u paalil, le beetike’ wa ka chíimpolta’ake’, yaan xan u beeta’al u jeel ba’alo’ob ti’al ma’ u sa’atal le meyaja’.

Ti’ mejen káajo’obe’, tu’ux yaan maaya ko’olele’ u meyajil xk’am paal ku k’a’abéetkunsa’al ti’al u kaláanta’al yo’om ko’olel, ma’ je’ex ti’ noj kaajo’ob tu’ux kju biinsa’al máak ti’ kúuchilo’ob ts’akyaj.

 

En español: Proponen declarar partería tradicional como Patrimonio Cultural Intangible de Yucatán

 

U meyajil xk’am paale’ tu lu’umil Yucatáne’ “u chíikulal ba’ax nupik ko’olel yéetel u maayail ch’i’ibal”, máaxo’ob u yojel u beeto’obe’ jach noj ba’al le tu kano’obo’, ts’o’okole’ u yutsil ba’ax u yojelo’obe’ ti’al ko’olel beyxan paalal.

“Uláak’ ba’al k’a’anane’ ti’ yaan tumen leti’ob ts’aatáantik yéetel kaláantik toj óolal ko’olel. Xk’am paale’, ku láak’intiko’ob ko’olel kéen yanak u paalil, ba’ale’ beyxan ma’ili’ yanak chaampal; ku yeet’o’ob, ku tsoliko’ob ba’ax unaj u beeta’al ti’al u uantla le champalo’”, tu tsolaj.

Walkil óoxp’éel ja’abe’, tu péetlu’umil Yucatáne’ yaan ka’ach 180 u túul xk’am paalo’ob; “ba’ale’ in wojel bejla’a 2022 yaniko’one’ ts’o’ok u yantal uláak’o’ob, ts’o’okole’ ku tukultike’ unaj u chíimpolta’alo’ob, ba’ale’ beyxan u ka’ansa’al u jeel ba’alo’ob ti’ob.

“Jach k’a’anan u meyaj xk’am paalo’ob tumen ichil jump’éel ja’abe’ ku kaláantiko’ob u síijil maanal 17 mil paalal te’e mejen kaajo’obo’”.

 Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan