Ikil káaj u chokochajal u ja’ilo’ob Caribe mexikano te’e ja’aba’, ts’o’ok u ch’éejel túulis kaajo’ob ti’ jayp’éel koralo’ob kuxa’ano’ob ka’ach te’elo’. U chokolil ka’ache’ 29 grados Celsius, ba’ale’ jnáak 34, tu ya’alaj Lorenzo Álvarez Filip, jbiologóo marino yéetel jxak’al xook ti’ u kúuchil Unidad Académica de Sistemas Arrecifales, ti’ u mola’ayil Instituto de Ciencias del Mar y Limnología, ti’ u noj najil xook Universidad Nacional Autónoma de México.
Jxaak’ale’ tu ya’alaj le ba’ax táan u taal tu paach u bin u chokotal k’áak’náabe’, táan xan u chíikpajal ti’ u koraalesil Pacífico, beyxan tu péetlu’umil Veracruz.
En español: Desaparecen especies de corales en Quintana Roo
Tu ya’alaje’ kex yaan meyajo’ob táan u beeta’al ti’al u yutsil u sistemail arresifalese’, ma’ tu chúukpajal a’almajt’aano’ob mix taak’in ti’al u jach ts’aatáanta’al ba’ax ku yúuchul yéetelo’ob wa ti’al u xak’alta’alo’ob, tumen u beeta’al jump’éel meyaj beyo’ tu lu’umil Quintana Rooe’, je’el u tojoltik kex 1.2 miyoonesil pesos, ts’o’oke’ lelo’ taak’in mix juntéen ts’a’abak ti’al u ts’aatáanta’al talamo’ob je’el bix le je’elo’.
Ichil koral ts’o’ok u ch’éejelo’obe’ ti’ yaan le ku k’aaba’tik cuerno de alce wa coral de fuego.
Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan