Jump’éel túumben teknikáa yéetel le ku béeytal u ja’atsal ADN externo ti’ le yaan ichil seelulase’ ts’o’ok u béeytal u yila’al yaan jayp’éel mikroobyos kuxa’an, ts’o’okole’ míin yaan xan wa ba’ax ku beetiko’ob, lela’ Atacama, u maas jach tikin lu’umil yaan Yóok’ol Kaab.
U desiertoil Atacamae’, ti’ yaan tu jáalikil u Pacíficoil Chile, ts’o’oke’ leti’e’ asab tikin lu’um yaano’, le beetike’ jach ma’ uts u ti’al u ya’abil kuxa’an ba’alo’ob yaan. Ba’ale’ xaak’alo’ob beeta’an yóok’olal u lu’umil te’elo’ ts’o’ok u ye’esike’ u yaan jejeláas microbionasil múuch’obi’. Ba’ale’, talam u beeta’al xaak’alo’ob ti’al u yojéelta’al ba’ax u beelalo’ob, tumen talam u ja’atsal u material jeneetikoil ti’ le ba’axo’ob kuxa’an ti’ le ts’o’ok u kíimla’ajalo’obo’.
En español: Atacama alberga un mundo perdido de lagunas con montículos de microbios
Ba’ale’ Applied and Environmental Microbiology, junmúuch’ ajxaak’al máako’obe’ ku ya’aliko’ob yaan jump’éel túumben bix u ja’atsal le jeneetikóo extraselulaar ba’alo’obo’ (eDNA) ti’ le yaan ichilo’ (iDNA). Yéetele’ ku béeytal u yojéelta’al jejeláas ba’alo’ob yóok’olal microbianail kuxtal tu’ux ma’ jach ya’alaj biomasa yaani’, ts’o’oke’ lelo’ jump’éel ba’al ma’ tu béeytal ka’achij, tu ya’alaj Dirk Wagner, Ph.D., geomicrobiólogo tú kúuchil Centro Alemán de Investigación de Geociencias GFZ en Potsdam, máax jo’olbes le xaak’alo’.
Ajxak’al xooko’obe’ tu k’a’abéetkunso’ob le túumben ba’ala’ yéetel u muestrasil u lu’umil Atacama jch’a’ab ti’ junt’o’ol lu’um káaj chik’in tak lak’in, tu jach jáalik jáal ja’, tak tu chi’ u múulilo’ob Andes. U xak’alile’ tu ye’esaj u jejeláasil kuxa’an mikroobyos, ts’o’oke’ míin yaan tak ba’ax ku beetiko’ob tu’ux maas jach tikin.
Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan