de

del

Foto: Luiz Da Silva

Xnook’ol beya’ ku yila’al ti’ soolaro’ob, k’áax wa ti’ xíiwo’ob. Chíika’an leti’ yóok’olal u tso’otselo’ob, ts’o’oke’ sajbe’entsil ti’ wíinik tumen ku chi’ibal.

U sientifiiko k’aaba’e’ Megalopyde lanata, k’ajóolta’an ich káastelan t’aan beey gusano de pollo wa gusano lanudo. Ma’ unaj u ma’achal chéen beyo’ tumen máaki’ tumen je’el u ts’áak aleerjiae’.

Jacqueline May Díaz, máax beetik u k’a’aytajilo’ob u múuch’kabil Desarrollo y Medio Ambiente, A.C., tu tsolaj xnook’o’ole’ yaan u sak wa k’aank’ab tso’otso’ob, tu’ux ku ta’akik u k’i’ixel.


“Ku yila’al ti’ che’ob, ts’o’oke’ wa ku ma’achale’, je’el u ts’áak k’i’iname’, saak’il yéetel tak k’i’inam pool”, tu ya’alaj.

U boonile’ k’as sak, k’ank’an, samal boox, chak, ichil uláak’o’ob; kex tumen láayli’ je’el u yantal u ch’aacha’jilo’ob wa u boox t’o’olilo’ob, tu tsikbaltaj.

”Óoli’ beey piits’e’, le beetik séeb u ts’áakubáaj máak u machej, ba’ale’ sajbe’entsil ti’al wíinik”. Beyxan, tu tsikbaltaje’ tu yáanal tso’otselo’obe’ ku ta’akik k’i’ixel yéetel le ku loom kéen ma’achak, ts’o’oke’ yaj u k’i’inam ken ts’o’okok.

Ku p’isik ichil 3 tak 5 cms u chowakil, yéetel je’el u yila’al beey jach poloke’, yóok’olal u tso’otselo’ob.

Xpediatra Froilán Palestino Cruz, máax jo’olbesik Asociación de Egresados ti’ u noj najil xook Universidad Veracruzana del Carmen, tu ya’alaj kéen chi’ibik máak tumen xnook’ole’ ku tsa’ayal k’i’inam, ku yelel, ku saak’tal yéetel ku chu’upul, ba’ale’ je’el xan u ts’áak u xejili’ yéetel k’i’inam pool”.

Ichil ba’ax a’alab tumen jbiólogo Fermín Chaidez Ochoa, xnook’ole’ ku séeb jaantik u xíiw che’ob je’el bix siitrikos, saause yéetel uláak’ chich che’ob. Tu chichnile’ ku jaantik chéen u yok’ol kabil le che’obo’, ba’ale’ ken nuukake’ ku láaj jaantik u le’ob. “U yo’oche’ chéen xíiwo’ob, ya’abach xíiwo’ob ku jaantik”.

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan