de

del

U escarabajoil k’óopte’ jach jats’uts u yila’al tumen u yojel u k’ex u boonilo’ob

Escarabajo del ciricote, codiciado por su capacidad de cambiar de color
Foto: Ricard Busquets Reverte

Juntúul chan ba’alche’ kaja’an tu péetlu’umil Yucatán, ts’o’oke’ ojéela’an leti’ yóok’olal bix u boonil u paach, beey ku leeleme’, ts’o’oke’ u yojel bix u k’exik u boonil, le beetik jach jats’uts u yila’al tumen máaxo’ob coleccionartiik ik’elo’ob. Escarabajo del ciricote, u k’aaba’ ich káastelan t’aan.

Méek’a’an tumen Chrysomelidae baatsil. Notozona Rufofusca u científico k’aaba’, yéetel kaja’an tu’ux yaan wiitso’ob beyxan tuunicho’ob. Yaan ku yila’al tu k’áaxil Área de Protección de Flora y Fauna “Laguna de Términos”.

U wíinkilal le chan ik’ela’ wóolis yéetel ku leelem, ts’o’oke’ jejeláas u boonil. le beetike’ óoli’ beey jump’éel joya u yila’al, tu tsolaj Jacqueline May Díaz, máax beetik u k’a’aytajilo’ob u múuch’kabil Desarrollo y Medio Ambiente.

Ku ya’alike’ chichan le chan ba’alche’a’, ku p’isik ichil 25 yéetel 35 milímetros u chowakil. “U boonile’ beey ya’ax manzana wa k’as k’aank’an, u jáalikilo’ob yéetel le ku leelemo’ de dorado wa de plateado”.


En español: Escarabajo del ciricote, codiciado por su capacidad de cambiar de color


Mantats’ ku yila’al kéen káajak u k’iinilo’ob ja’ajalil. Ku yantal ti’ che’ob, ts’o’oke’ ma’ ya’ab k’iino’ob ku kuxtali’.

U escarabajoil k’óoptee’ ku jaantik xíiwo’ob, che’ yéetel u saviail che’ob, u maas ya’abil che’ob ku xíimbaltike’ leti’e’ de k’óopte’o’, le beetik beey pata’anil u k’aaba’, beey tu ya’alaj x bióloga Estela Díaz Montes de Oca.

J biólogo Fermín Chaidez Ochoa ku ya’alike’ ti’al u yantal u mejenile’ kamp’éel bix u k’éexel: chan ja’, xnook’ol, pupa yéetel kéen nojochchajak. Depende bix u máan k’iin tu petenil Yucatáne’, ku maas ya’abtal wa ma’, ba’ale’ u ya’abile’ ku síijil ti’al u yáax yéetel u ka’ jatsk’iino’ob ja’ajalil.


Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan