de

del

Chúun u noj k’iimbesajil máasewal t’aano’ob 2023; yanchaj paax yéetel mokt’aan ti’al u yutsil maaya

Fortalecer, preservar y desarrollar el uso de las lenguas originarias, el objetivo del Inali
Foto: Israel Mijares Arroyo

Te’e k’iino’ob máano’oba’, 9 tak 12 ti’ agostoe’, beeta’ab u noj k’iimbesajil máasewal t’aano’ob tu noj kaajil Noj Kaaj Santa Cruz, Quitana Roo, tu’ux ti’al u chúunsa’al tuláakal ba’ax meyajta’abe’, jets’a’ab jump’éel mokt’aan ichil u mola’ayil Instituto Nacional de Lenguas Indígenas yéetel Instituto de la Cultura y las Artes (ICA) ti’ le péetlu’umo’, ti’al u mu’uk’ankúunsa’al, u k’a’abéetkunsa’al yéetel u táakmuk’ta’al maaya t’aan ku yu’ubal te’e noj lu’umo’. Te’e súutuko’, táakpaj Alma Rosa Espíndola, máax ti’ k’ubéenta’an u jo’olint Inali; Armandina Cárdenas, máax jo’olbesik u jaats meyajil políticas lingüísticas Inali yéetel Lilián Villanueva, máax jo’olbesik ICA. 

Beyxan, te’e k’iino’obo’, yanchaj u súutukil úuchik u xo’okol k’aay tuukulo’ob, tu’ux táakpaj jts’íib Jorge Cocom Pech yéetel Sasil Sánchez Chan; yanchaj jayp’éel tuukulo’ob a’alabij, je’el bix u k’a’ananil u na’atal t’aano’obe’ ma’ jumpáay yanik ti’ wíiniki’. Te’el xano’, k’a’ajsa’ab aanimáas Isaac Carrillo Can, yéetel xoka’ab jayp’éel u ts’íibo’obi’. 

 

Lee: Fortalecer, preservar y desarrollar el uso de las lenguas originarias, el objetivo del Inali

 

Yanchaj xan u súutukil kaambal, k’aaba’inta’ab U ki' boonil na'ato'ob, meyajta’ab tumen u mola’ayil Instituto Municipal para el Fortalecimiento de la Cultura Maya de Mérida, tu’ux e’esa’ab ti’ máaxo’ob ma’ u yojelo’ob le t’aano’, jayp’éel t’aano’ob yéetel kóom tsikbalo’ob.

Ti’al u jach ts’o’okol meyaje’, yanchaj jump’éel noj k’iimbesaj tu’ux táakpaj óoxp’éel múuch’ paax: Wayaneen, ti’ u péetlu’umil Kaanpech; Chan Santa Roots, Quintana Roo, yéetel Juumil Moots, ti’ u lu’umil Yucatán. U ts’ook múuch’a’, yáax úuchik u ts’áak k’ajóoltbil u túumben xk’aayil, Belle Delouisse. U súutukil ki’iki’ óole’ xáanchaj kex óoxp’éel ooráa, ts’o’okole’ kex jach chokoj u yooxole’, máaxo’ob bino’obe’ jp’áato’ob tak tu ts’ook paaxil.

Tu ts’ooke’ jo’olpóopobe’ tu beetajo’ob páayt’aan ti’al ka yanak múul meyaj tu’ux ka béeyak u jach táakmuk’ta’al maaya t’aan.

 

Notas relacionadas:

- Visibilizan aportaciones de las mujeres en la preservación de la lengua

- En QRoo se hablan 48 de las 68 lenguas indígenas de México: lingüista Jorge Velázquez

- Sasil Sánchez Chan comparte la belleza de la poesía maya

 

Xak'alutskíinsa'an tumen: Sasil Sánchez Chan